HDKP uputio dopis Misiji Republike Hrvatske pri Europskoj uniji

HDKP uputio dopis Misiji Republike Hrvatske pri Europskoj uniji s informacijama o tome kako funkcionira konferencijsko prevođenje za institucije Europske unije i što je sve poduzela Opća uprava za konferencijsko prevođenje Europske komisije kako bi osigurala dovoljan broj akreditiranih prevoditelja za hrvatski jezik za potrebe pristupnog procesa.

Kako bi se omogućilo sudjelovanje hrvatskih stručnjaka u pregovorima bez obzira na znanje stranih jezika, institucije Europske unije još su 2005. godine stvorile preduvjete da hrvatski bude jedan od radnih jezika na sastancima s predstavnicima Republike Hrvatske.

U siječnju 2005. prvi su puta u Zagrebu organizirale akreditacijski ispit za hrvatske konferencijske prevoditelje. Cilj je bio osigurati dovoljan broj prevoditelja za screening i ostale faze pristupnog procesa te nakon njega. Takav ispit potom je organiziran još nekoliko puta.

Opća uprava za konferencijsko prevođenje (DG Interpretation ili SCIC) potaknula je 2005. godine osnivanje poslijediplomskog studija konferencijskog prevođenja u Zagrebu te podržava njegov rad.

Na popisu Opće uprave za konferencijsko prevođenje nalazi se značajan broj akreditiranih konferencijskih prevoditelja za hrvatski jezik koji, kako je to uobičajeno, za institucije Europske unije rade kao vanjski suradnici. Većina njih su samostalni konferencijski prevoditelji, državljani Republike Hrvatske koji žive i rade u Hrvatskoj. Za konferencije i sastanke institucija EU-a, kao i za misije njihovih stručnjaka koji dolaze u Hrvatsku, samostalne konferencijske prevoditelje temeljem zahtjeva s tog popisa angažiraju prevoditeljske službe institucija EU-a (Europske komisije, Europskog parlamenta i Suda Europskih zajednica), a troškove prevođenja snosi Europska unija.

Naši akreditirani konferencijski prevoditelji radili su u Bruxellesu u prvoj fazi pristupnih pregovora (tijekom screeninga). Prema informacijama HDKP-a u ostalim fazama pristupnih pregovora, pa tako i na pristupnim konferencijama, hrvatski jezik uglavnom, uz neke iznimke, nije bio predviđen kao radni jezik (?!).

Hrvatski jezik nije bio previđen kao radni jezik ni na pristupnoj konferenciji Republike Hrvatske u Bruxellesu 30. lipnja 2011. na kojoj su zaključeni pregovori i na kojoj je bilo osigurano prevođenje na 22 jezika (22 kabine za simultano prevođenje i 66 naših kolega konferencijskih prevoditelja iz drugih zemalja). Radom za institucije EU-a prije pristupanja, između ostalog, izgrađuju se kompetencije potrebne za rad u tom okruženju nakon što Republika Hrvatska pristupi Europskoj uniji. Otklanjanje mogućnosti da hrvatski jezik bude jedan od radnih jezika na sastancima s institucijama EU-a ima, između ostalog, za posljedicu i to da su našim konferencijskim prevoditeljima uskraćene brojne mogućnosti za rad, daljnje usavršavanje i stjecanje iskustva.