Sastanak predsjednice ZKTS i predsjednice HDKP

U Zagrebu se sastale Jana Veber, predsjednica slovenskog udruženja konferencijskih prevoditelja (ZKTS – Združenje konferenčnih tolmačev Slovenije) i Marija Maras, predsjednica Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja (HDKP). Razgovarale su o strukovnim pitanjima i razmijenile iskustva glede konferencijskog prevođenja za institucije Europske unije i za obveznike javne nabave.

Hrvatska još nema zaposlene konferencijske prevoditelje u Bruxellesu, a na popisu institucija EU-a nalazi se značajan broj akreditiranih hrvatskih konferencijskih prevoditelja. Prvi međuinstitucionalni akreditacijski ispit za hrvatske konferencijske prevoditelje održan je 2005. godine u Zagrebu i taj je ispit položilo 15 hrvatskih prevoditelja. Takav ispit održan je potom još nekoliko puta, a zadnji u srpnju ove godine u Bruxellesu, tako da se sada na popisu institucija Europske unije nalazi oko 60 konferencijskih prevoditelja za hrvatski jezik s različitim jezičnim kombinacijama.

Hrvatske institucije još uvijek nedovoljno koriste mogućnosti koje Europska unija pruža u sklopu svoje politike jezične raznolikosti. Događa se da otklanjaju mogućnost da hrvatski bude jedan od radnih jezika na sastancima s predstavnicima institucija EU-a iako prevoditelje osigurava Europska komisija i troškove prevođenja na sastancima snosi Europska unija.

U Europskoj komisiji i Europskom parlamentu zaposleno je ukupno 18 slovenskih konferencijskih prevoditelja, dok ostali konferencijski prevoditelji akreditirani za slovenski jezik (njih oko 55) rade za institucije Europske unije kao samostalni konferencijski prevoditelji, ne žele živjeti u Bruxellesu, sjedište im je u Ljubljani i redovito putuju u Bruxelles na sve sastanke na kojima je slovenski predviđen kao radni jezik.

http://www.evropa.gov.si/si/vsebina/novica/select/zaposlovanje_in_sociala
/news/v-eu-primanjkuje-prevajalcev-in-tolmacev-v-slovenscino/4fb1958550/?tx_ttnews%5Byear%5D=
2010&tx_ttnews%5Bmonth%5D=07

Što se tiče korištenja slovenskog kao materinjeg jezika, u jednom je razdoblju engleski jezik bio dominantan u odnosu na slovenski kao radni jezik na sastancima slovenskih dužnosnika s predstavnicima institucija Europske unije, ali to se počelo mijenjati tijekom priprema za slovensko predsjedavanje Europskom unijom. Sve je prisutnija svijest o prednostima koje nosi korištenje materinjeg jezika.

Što se tiče javne nabave za usluge prevođenja, u Sloveniji se za usluge usmenog prevođenja za sve državne institucije i ministarstva organizira jedan javni natječaj preko Glavnog tajništva Vlade Republike Slovenije

http://www.gsv.gov.si/fileadmin/gsv.gov.si/pageuploads/rd_konferencno.pdf

U okviru natječaja jasno su definirane odgovarajuće stručne sposobnosti i one se vrednuju na način da za obrazovanje maksimalan broj od 10 bodova ostvaruju konferencijski prevoditelji koji su akreditirani za institucije EU-a, 9 bodova konferencijski prevoditelji koji su članovi međunarodnog strukovnog udruženja, 8 bodova dobiva se za diplomu poslijediplomskog studija konferencijskog prevođenja, a 7 bodova za fakultetsku diplomu.

Povrh toga konferencijski prevoditelji moraju dostaviti popis dana usmenog prevođenja za zadnje tri godine s najmanje 50 dana prevođenja po jezičnom smjeru i vrsti prevođenja (simultano ili konsekutivno prevođenje).

Kriterij za odabir prevoditelja je ekonomski najpovoljnija ponuda (70% obrazovanje, 30% cijena), a na taj se način osigurava da na vrhu popisa budu konferencijski prevoditelji koji imaju najveći broj bodova koje stječu temeljem kvalifikacija i iskustva.